Srednja škola Buzet

Tematiku vezanu uz knjige i knjižnicu možete pratiti na Facebook stranici Knjižnice Srednje škole Buzet.

World Digital Library

Europeana

Megabajt - online informatički rječnik

Međunarodni dan borbe protiv korupcije

Povodom 9. prosinca, Međunarodnog dana borbe protiv korupcije, učenici Knjižnoga kluba istražili su koje mehanizme svaki grad može primijeniti u borbi protiv korupcije.
Transparency International definira korupciju kao zlouporabu javnih ovlasti radi ostvarivanja privatne dobiti, koja narušava temeljne vrijednosti društva, demokratski razvoj i pravnu državu.
Sprječavanje korupcije obveza je koja proizlazi iz Konvencije Ujedinjenih naroda protiv korupcije te relevantnih dokumenata Vijeća Europe i Europske unije.
U veljači 2015. godine, Hrvatska je donijela Strategiju suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020. godine.
Jednim od najjačih oružja u borbi protiv korupcije smatra se transparentnost rada gradskih službi. Ta se transparentnost očituje u velikoj količini objavljenih dokumenata, akata, odluka i zaključaka te u velikom broju kanala dvosmjerne komunikacije s građanima.
Mogućnost korupcije smanjuje se i imenovanjem osobe koja će zaprimati obavijesti o nepravilnostima i sumnjama na prijevaru ili samostalno poduzimati radnje protiv nepravilnosti.
Temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama, fizičke i pravne osobe mogu od tijela javne vlasti zatražiti informacije...

Sjećanje na dubrovačkog baroknog virtuoza

                                       "...Kolo od sreće uokoli
                                           vrteći se ne pristaje:
                                           tko bi gori, eto je doli,
                                           a tko doli gori ustaje.

                                           Sad vrh sablje kruna visi,
                                           sad vrh krune sablja pada,
                                           sad na carstvo rob se uzvisi,
                                           a tko car bi, rob je sada..."

                                                               (Osman)

Dana 8. prosinca 1638. godine preminuo je Ivan Gundulić, dubrovački barokni pjesnik i dramski pisac, klasik hrvatske književnosti, čija je vrijednost odavno prepoznata i izvan granica Hrvatske. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu s razlogom bilježi ovaj nadnevak jer u svojem fondu čuva vrijedna tiskana i rukopisna djela iz Gundulićeve književne ostavštine.

Ivan Gundulić rođen je u Dubrovniku 8. siječnja 1589. godine u uglednoj aristokratskoj obitelji. Školovao se u gradu koji je u to vrijeme bio na vrhuncu svoje gospodarske i kulturne moći te su u njem boravili mnogi uglednici onoga vremena. Tako je mladomu Gunduliću učitelj bio i Toskanac Camillo Camilli, koji je dopunio Tassov "Oslobođeni Jeruzalem", remek-djelo europskoga baroka i jedan od najpoznatijih epova svjetske književnosti. Ovaj podatak nije slučajan - nadahnut upravo tim tekstom Gundulić je nekoliko desetljeća kasnije napisao svoje veliko djelo, povijesno-romantični ep Osman.

Od poroda od tmine, kako naziva svoje nesačuvane mladenačke pjesme u predgovoru prve tiskane knjige "Pjesni pokorne kralja Davida" (Rim, 1621.), do "Osmana", njegova posljednjeg djela, prošle su godine i godine Gundulićeva sazrijevanja i postupne književne afirmacije. U Veneciji je 1622. godine tiskao barokni plač (poemu) "Suze sina razmetnoga", za koji je nadahnuće pronašao u biblijskoj paraboli o povratku rasipnoga sina, iz "Evanđelja po Luki". Ovo će Gundulićevo djelo biti uzor drugim piscima baroknih plačeva u Hrvatskoj, osobito Ivanu Buniću ("Mandalijena pokornica") te Ignjatu Đurđeviću ("Uzdasi Mandalijene pokornice"). Djelo "Suze sina razmetnoga" u izdanju iz 1703. godine dostupno je u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

"Dubravka", djelo koje je žanrovski teško jednoznačno odrediti, a koje pokazuje sličnosti i s pastoralom, kao i s baroknom dramom, izvedeno je 1628., a tiskano tek 1837. godine. Stihovi "O lijepa, o draga, o slatka slobodo, / dar u kom sva blaga višnji nam bog je dô", poznati i kao Himna slobodi, često su se stavljali u službu nacionalnih ideologija. No, stavljanje književnih tekstova u službu ideja i ideologija nije bilo strano ni Gunduliću, kao ni hrvatskomu baroku općenito. Naime, 17. stoljeće proteklo je u znaku protureformacije, čiji je val nakon Tridentinskoga koncila (1545. – 1563.) zahvatio cijelu Europu. U želji da potaknu opću obnovu Katoličke Crkve, djela baroknih umjetnika, izborom tematike i poantom, često su bila u duhu protureformacijskih težnji.

Gunduliću je poseban položaj dodijelilo 19. stoljeće, u nas obilježeno hrvatskim narodnim preporodom. Oduševljeni dubrovačkom književnošću, u kojoj se mogla iščitavati neprekidnost kulturnoga i jezičnoga razvoja, ilirci su je prigrlili kao temelj i dokaz bogate zavičajne tradicije, u razdoblju kada se hrvatski identitet od sjevernih sila često dovodio u pitanje. Gundulićev ep "Osman" u tom je kontekstu postao Excalibur koji je čekao svoju izabranu ruku. Naime, "Osman" je povijesno-romantični ep u dvadeset pjevanja kojemu nedostaju dva središnja pjevanja, 14. i 15., a uz nestale stihove vežu se različiti pokušaji tumačenja, koji često nalikuju i teorijama zavjere: od tvrdnje da su spomenuta pjevanja izgubljena, ideje da su namjerno sklonjena zbog političkih razloga (složenoga odnosa Dubrovačke Republike i Osmanskoga Carstva), nagađanja da je riječ o dvama epovima, do pretpostavke da pjevanja koja nedostaju nikada nisu ni napisana, jer bi povijesne i romantične epizode, koje čine dva temeljna tematska sloja ovoga epa, bilo teško uskladiti u logičnu i funkcionalnu cjelinu. Nadopuna Osmana stoga je predstavljala velik izazov, premda se toga zadatka već prije bio prihvatio Pjerko Sorkočević. Godine 1844. Gundulićev Osman izlazi u izdanju Matice hrvatske, nadopunjen stihovima Ivana Mažuranića. Pothvat koji je dočekan s velikim oduševljenjem poslije je ipak sagledan s kritičkim odmakom. Neprijeporan je podatak da je Mažuranić ep dopunio dosljedno Gundulićevu leksičkom izričaju, stihu i rimi, ali učinio je to kao književnik romantizma, prilično slobodno u odnosu na izvornik, s interpretativnim zadiranjem u Gundulićev predložak. Njegova osmrtnica objavljena u listu Napredak 10. kolovoza 1890. godine, u kojoj se ističe i kao dopunitelj Osmana, svjedoči koliku mu je slavu to nastojanje donijelo za života.

 izvor: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

      Knjižnica Srednje škole Buzet djeluje u sastavu Škole od njezina osnutka 1971. godine. Smještena je na posljednjem katu školske zgrade i obuhvaća prostor  površine 20m². Nalazi se u sklopu informatički opremljene učionice.

     Knjižnica je opremljena na način da udovoljava osnovnim uvjetima za knjižničnu djelatnost. Prostor je podijeljen na dio za rad školskog knjižničara i dio u kojem je smješten knjižni fond, koji je u potpunosti u otvorenom pristupu. Knjižnica je opremljena jednim računalom za rad knjižničara s ADSL priključkom.

     Fond trenutno obuhvaća 6 607 svezaka, 13 naslova periodike te 81 jedinicu AV građe. Knjižni fond obuhvaća referentnu zbirku (enciklopedije, rječnike, leksikone, priručnike iz različitih područja, atlase), stručnu literaturu potrebnu za rad nastavnog osoblja, udžbenike, nastavne materijale te lektirne naslove. Zavičajna zbirka obuhvaća 68 svezaka.

POSLANJE KNJIŽNICE

Školska knjižnica izvor je informacija i znanja u materijalnom obliku (knjiga, časopis, DVD…)  Osnovni ciljevi djelovanja knjižnice:  potpora odgojnim i obrazovnim zadacima zacrtanima nastavnim planom  i programom  Škole,  poticanje trajnih čitateljskih navika,  omogućavanje stjecaja stvaralačkog iskustva pri korištenju i kreiranju informacija, pomoć pri učenju, poticanje učenika u korištenju vještina koje će im pomoći pri vrednovanju informacija, razvijanje osjećaja za komunikaciju unutar zajednice;  promicanje načela da su sloboda mišljenja i slobodan pristup informacijama preduvjet za uspješno i odgovorno sudjelovanje u građanskom demokratskom društvu. 

          Knjižnica djeluje u skladu s Etičkim kodeksom Hrvatskog knjižničarskog društva.

Voditeljica školske knjižnice je Bogdana Labotić, dipl. bibliotekar.