preskoči na sadržaj

Srednja škola Buzet

Login
Godišnji foto natječaj "Matematika svuda oko nas"

Fotografijom do nagrade!
Natječaj je otvoren do 01.3.2018.

Podijeli s nama što je zabilježila tvoja kamera, poveži to s nekim dijelom gradiva iz matematike (uvjeti: ime i prezime; mjesto fotografiranja; objašnjenje s kojim dijelom gradiva iz matematike povezuješ svoju fotografiju). Fotografije slati na
ssbuzet-foto2017@net.hr
Sve fotografije objavljivati će se na web stranici i facebook stranici škole, a isto tako će biti izložene i na danima otvorenih vrata škole.

Za sve informacije javiti se prof. Salkanović ili prof Kosanović!

  

 

Kalendar
« Prosinac 2017 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
27 28 29 30 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31
1 2 3 4 5 6 7
Prikazani događaji

Meteorološka postaja

Brojač posjeta
Ispis statistike od 30. 6. 2016.

Ukupno: 60535

Testni centar SŠ Buzet

Ecdl Hrvatska

Carnet

 

Vijesti
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
Hrvatski sabor
Autor: Irina Kosanović, 29. 5. 2017.

15.5.2017.

Uloga novinara u Saboru nije uvijek laka, od njih se očekuje da vjerodostojno prenesu događanja iz Sabora građanstvu. Tako je nas pet učenica drugog i trećeg razreda gimnazije krenulo u ulozi novinarki na simuliranu sjednicu Sabora. 


HRVATSKI SABOR

Hrvatski sabor je najviše predstavničko tijelo u Republici Hrvatskoj i nositelj zakonodavne vlasti u kojemu građani biraju svoje predstavnike koji će u buduće donositi odluke u ime građana Republike Hrvatske. Osim donošenja zakona, Hrvatski sabor nadzire rad Vlade te razmatra pitanja unutarnje i vanjske politike. Jedna od najvažnijih odluka Hrvatskog sabora bila je Odluka o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji. Zgrada Hrvatskog sabora sagrađena je 1907. godine, a nalazi se, na Gornjem gradu, u Zagrebu.
Sabor zastupaju saborski zastupnici. Oni su izabrani tajnim glasovanjem na neposrednim izborima na mandat od 4 godine. Zastupnici mogu biti pripadnici parlamentarne većine ili parlamentarne manjine tj. oporbe. Hrvatski sabor može imati najmanje 100, a najviše 160 zastupnika. Predsjedništvo sabora čini 1 predsjednik i 5 potpredsjednika. Oni određuju raspored sjedenja zastupnika i s predsjednicima kluba zastupnika raspravljaju o dnevnom redu sjednice. Osim na saborskim sjednicama, zastupnici rade i u odborima gdje razmatraju prijedloge zakona. U izbornoj jedinici zastupnici slušaju mišljenja i probleme građana pokušavajući ih riješiti. Zastupnici su okupljeni u klubovima zastupnika gdje se zastupnici iste stranke dogovaraju o određenoj temi i razvijaju strategiju parlamentarne borbe. To sve odvija bez prisutnosti novinara.
Zakone mogu podnositi klubovi zastupnika, odbori ili Vlada. Prijedlozi zakona se najprije razmatraju na odborima i klubovima zastupnika, zatim slijedi rasprava na plenarnoj sjednici i na kraju glasovanje. Predloženi zakon mora imati dvotrećinu glasova da bi ga se prihvatilo kao konačan zakon.

ZAKON O MIRENJU

Mirno rješavanje sporova smatra se civilizacijskim dostignućem svake moderne države. Kako bismo išli ukorak s ostatkom Europe, 2011. godine donesen je Zakon o mirenju čija je uloga da pridonese još bržem i kvalitetnijem rješavanju sporova između stranaka, u kojem one rješavaju vlastite sporove pod vodstvom i uz pomoć neovisne treće strane, a što bi trebalo donijeti kompromisno rješenje na obostrano zadovoljstvo. Mirenje se tumači kao svaki postupak u kojem stranke nastoje sporazumno riješiti spor uz pomoć jednog ili više izmiritelja koji strankama pomažu postići nagodbu, bez ovlasti da im nametnu obvezujuće rješenje i bez obzira na to provodi li se postupak u sudu, instituciji za mirenje ili izvan njih. Zakon o mirenju sadrži 18 članaka. Također, mirenje se može provoditi neovisno o tome vodi li se o predmetu spora sudski, arbitražni ili drugi postupak. Možemo zaključiti da je mirenje u odnosu na sudski postupak pogodno iz više razloga; stranke samostalno donose odluku o vlastitom sporu, postupak mirenje je tajan, neformalan i brz, stranke zadržavaju kontrolu nad postupkom i mogu ga prekinuti u svakom trenutku, prvenstveno se utvrđuju interesi stranaka, a ne njihovo pravo, nagodba o postupku mirenja sve sudionike čini zadovoljnima te time omogućuje zadržavanje njihovih dobrih odnosa i u budućnosti. U Hrvatskoj se još uvijek malo ljudi odlučuje za rješavanje sporova putem mirenja, a najveći razlog za to jest što je građanima taj pojam još uvijek stran i nejasan. Kako bi institut mirenja zaživio i u našoj državi, potrebna je stalna edukacija građana putem medija, a i putem samih sudova. Prvenstveno je potrebno pojasniti koje su sve prednosti mirenja kako bi građani imali mogućnost isprobati i taj način rješenja spora, pa ako im to ne uspije, uvijek se mogu obratiti sudu i odlučiti za dugotrajniji i skuplji postupak.

 

NOVINARI U SABORU

Uloga novinara u Saboru nije uvijek laka, od njih se očekuje da vjerodostojno prenesu događanja iz Sabora građanstvu. Tako je nas pet učenica drugog i trećeg razreda gimnazije krenulo u ulozi novinarki na simuliranu sjednicu Sabora. Pri dolasku udružile smo se s ostalim učenicima- novinarima i slušali smo predavanje voditeljice službe za medije Marine Buntić Juričić. Gospođa Juričić uputila nas je u to kako doista služba za medije funkcionira, približila nam je posao, zaduženja i ovlasti novinara u saboru. Najvažnije što smo naučile bilo je to kako mi kao građani možemo zapravo svakodnevno kontaktirati Sabor kada imamo neku nedoumicu, pitanje ili samo želimo provjeriti točnost nekakve informacije. Savjetovala nas je ako želimo provjeriti točnost neke informacije da najprije provjerimo službenu stranicu Sabora gdje dobivamo informacije koje su najtočnije i iz prve ruke.

 Pri odvijanju same sjednice mi novinari bili smo smješteni na balkonu gdje je i inače praksa da novinari sjede. Tako smo sa visoka promatrali saborske zastupnike tj. učenike kako na razni pravih političara obavljaju taj posao. Među zastupnicama našle su se i cure iz naše škole, bile su to Anamarija, Petra, Ana, Alesia I Romina koje su raspravljale o Zakonu o mirenju i na temelju slušanja kolega mogle su dati svoj glas za, protiv ili su mogle ostati suzdržane u vezi nekog članka.

INTERVJU

  1. Zašto ste se prijavili na simuliranu sjednicu?

ALESIA NEŽIĆ: Prijavila sam se kako bih naučila nešto novo, te kako bih vidjela kako izgleda način rada u Saboru

PETRA ŠORGO: Iz znatiželje.

ANAMARIJA GUZIJAN: Da vidim kako radi nas Sabor i da steknem novo iskustvo.

  1. Kako ste se pripremali za simuliranu sjednicu?

ALESIA:  Pripremali smo se tako da smo u školi prolazili kroz Zakon o mirenju, proučavali smo ga i kod kuće te pisali sastave o tome što bi trebalo izmijeniti.

PETRA: Proučavala sam zakone vezane za mirenje.

ANAMARIJA: Napisali smo amandmane, istražili način rada, pogledali snimke prošlih sjednica i proučili zakon.

  1. Na koji članak ste se orijentirali, zašto?

PETRA: 7 članak. Zato jer mi se on nije sviđao i smatrala sam da ga se treba promijeniti.

ANAMARIJA: Na članak 20. (Troškovi) jer mi se nije činio pravedan.

  1. Je li vam bilo teško osmisliti i naći nedostatke u zakonu i sastavit govor?

ALESIA: Bilo je podosta teško sastaviti novi izgled članka i koristiti se sa stručnim vokabularom.

PETRA: Bilo je dosta teško.

ANAMARIJA: Najteže je bilo provuci se kroz pravni žargon, sastaviti govor nije bilo pretjerano zahtjevno.

  1. Kakvo je vaš mišljenje o zakonu o mirenje, o kojem se raspravljalo na simuliranoj sjednici?

ALESIA: Zakon o mirenju je po mom mišljenju podosta bitan, zato sto rješava svađe i razmirice na miran način.

PETRA: Mislim da je zakon koji smo mi donijeli na simuliranoj sjednici puno bolji nego sadašnji.

ANAMARIJA: Mislim da bi mogao biti vrlo koristan javnosti kad bi ona bila bolje informirana o njemu.

  1. Kakav je osjećaj sjediti u saborskoj stolici?

ALESIA: Sjedeći u saborskoj stolici osjećala sam se odraslije i ozbiljnije.

PETRA: Pomalo čudno.

ANAMARIJA: Vrlo udoban.

  1. Kakav je osjećaj držati govor u Saboru?

ANAMARIJA: Bilo je zabavno, nije bilo toliko strašno.

  1. Jeste li promijenili mišljenje o Saboru ili o nekim zastupnicima?

ALESIA: Prije prisustvovanja na saborskoj sjednici nisam bila previše upoznata s radom Sabora i saborskim zastupnicima pa iskreno nemam neko mišljenje o njima.

PETRA: Do ove sjednice nisam imala neko posebno mišljenje o Saboru i njegovim zastupnicima. Sada mislim da je njihov posao izuzetno važan za državu jer ipak oni odlučuju i donose zakone kojih se mi trebamo držati u budućnosti.

ANAMARIJA: Nisam.

  1. Je li Sabor ispunio vaša očekivanja?

ALESIA: Mislila sam da će sama zgrada bit veća i dvorana u kojoj smo slušali sjednicu također, međutim sve u svemu bilo je OK.

PETRA: Uglavnom osim dvorane, očekivala sam veći.

ANAMARIJA: Očekivala sam da će glavna dvorana biti veća.

  1. Dojmovi/ atmosfera u saboru?

ALESIA: Atmosfera u saboru bila je dosta ozbiljna, ali na neki način i opuštena. Sve u svemu, bilo je super.

ANAMARIJA: Bilo je zanimljivo, možda pomalo dosadno pred kraj. Najzanimljiviji dio mi je bio elektroničko glasanje.

  1. Jeste li nešto novo naučili?

ALESIA: Jesam. Upoznala sam se sa načinom rada saborskih zastupnika, naučili smo nešto o Zakonu o mirenju te smo imali priliku biti saborski zastupnici na jedan dan.

PETRA: Naučila sam nekoliko korisnih citata.

ANAMARIJA: Kako ide postupak donošenja zakona.

  1. Da li bi voljeli ponovit iskustvo?

ALESIA: Željela bih ponoviti.

PETRA: Svakako.

ANAMARIJA: Možda, bilo je to dobro iskustvo, ali i pomalo zamorno.

  1. Biste li se voljeli raditi u saboru u budućnosti?

ALESIA: Iskreno, ne bih željela raditi u saboru jer mislim da ima nekakvih radnih mjesta u budućnosti koja bi meni bolje odgovarala.

PETRA: Nikad se ne zna. Za sad nemam to u cilju.

ANAMARIJA: Ne, bilo bi mi dosadno.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
Vijesti
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
Hrvatski sabor
Autor: Irina Kosanović, 29. 5. 2017.

15.5.2017.

Uloga novinara u Saboru nije uvijek laka, od njih se očekuje da vjerodostojno prenesu događanja iz Sabora građanstvu. Tako je nas pet učenica drugog i trećeg razreda gimnazije krenulo u ulozi novinarki na simuliranu sjednicu Sabora. 


HRVATSKI SABOR

Hrvatski sabor je najviše predstavničko tijelo u Republici Hrvatskoj i nositelj zakonodavne vlasti u kojemu građani biraju svoje predstavnike koji će u buduće donositi odluke u ime građana Republike Hrvatske. Osim donošenja zakona, Hrvatski sabor nadzire rad Vlade te razmatra pitanja unutarnje i vanjske politike. Jedna od najvažnijih odluka Hrvatskog sabora bila je Odluka o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji. Zgrada Hrvatskog sabora sagrađena je 1907. godine, a nalazi se, na Gornjem gradu, u Zagrebu.
Sabor zastupaju saborski zastupnici. Oni su izabrani tajnim glasovanjem na neposrednim izborima na mandat od 4 godine. Zastupnici mogu biti pripadnici parlamentarne većine ili parlamentarne manjine tj. oporbe. Hrvatski sabor može imati najmanje 100, a najviše 160 zastupnika. Predsjedništvo sabora čini 1 predsjednik i 5 potpredsjednika. Oni određuju raspored sjedenja zastupnika i s predsjednicima kluba zastupnika raspravljaju o dnevnom redu sjednice. Osim na saborskim sjednicama, zastupnici rade i u odborima gdje razmatraju prijedloge zakona. U izbornoj jedinici zastupnici slušaju mišljenja i probleme građana pokušavajući ih riješiti. Zastupnici su okupljeni u klubovima zastupnika gdje se zastupnici iste stranke dogovaraju o određenoj temi i razvijaju strategiju parlamentarne borbe. To sve odvija bez prisutnosti novinara.
Zakone mogu podnositi klubovi zastupnika, odbori ili Vlada. Prijedlozi zakona se najprije razmatraju na odborima i klubovima zastupnika, zatim slijedi rasprava na plenarnoj sjednici i na kraju glasovanje. Predloženi zakon mora imati dvotrećinu glasova da bi ga se prihvatilo kao konačan zakon.

ZAKON O MIRENJU

Mirno rješavanje sporova smatra se civilizacijskim dostignućem svake moderne države. Kako bismo išli ukorak s ostatkom Europe, 2011. godine donesen je Zakon o mirenju čija je uloga da pridonese još bržem i kvalitetnijem rješavanju sporova između stranaka, u kojem one rješavaju vlastite sporove pod vodstvom i uz pomoć neovisne treće strane, a što bi trebalo donijeti kompromisno rješenje na obostrano zadovoljstvo. Mirenje se tumači kao svaki postupak u kojem stranke nastoje sporazumno riješiti spor uz pomoć jednog ili više izmiritelja koji strankama pomažu postići nagodbu, bez ovlasti da im nametnu obvezujuće rješenje i bez obzira na to provodi li se postupak u sudu, instituciji za mirenje ili izvan njih. Zakon o mirenju sadrži 18 članaka. Također, mirenje se može provoditi neovisno o tome vodi li se o predmetu spora sudski, arbitražni ili drugi postupak. Možemo zaključiti da je mirenje u odnosu na sudski postupak pogodno iz više razloga; stranke samostalno donose odluku o vlastitom sporu, postupak mirenje je tajan, neformalan i brz, stranke zadržavaju kontrolu nad postupkom i mogu ga prekinuti u svakom trenutku, prvenstveno se utvrđuju interesi stranaka, a ne njihovo pravo, nagodba o postupku mirenja sve sudionike čini zadovoljnima te time omogućuje zadržavanje njihovih dobrih odnosa i u budućnosti. U Hrvatskoj se još uvijek malo ljudi odlučuje za rješavanje sporova putem mirenja, a najveći razlog za to jest što je građanima taj pojam još uvijek stran i nejasan. Kako bi institut mirenja zaživio i u našoj državi, potrebna je stalna edukacija građana putem medija, a i putem samih sudova. Prvenstveno je potrebno pojasniti koje su sve prednosti mirenja kako bi građani imali mogućnost isprobati i taj način rješenja spora, pa ako im to ne uspije, uvijek se mogu obratiti sudu i odlučiti za dugotrajniji i skuplji postupak.

 

NOVINARI U SABORU

Uloga novinara u Saboru nije uvijek laka, od njih se očekuje da vjerodostojno prenesu događanja iz Sabora građanstvu. Tako je nas pet učenica drugog i trećeg razreda gimnazije krenulo u ulozi novinarki na simuliranu sjednicu Sabora. Pri dolasku udružile smo se s ostalim učenicima- novinarima i slušali smo predavanje voditeljice službe za medije Marine Buntić Juričić. Gospođa Juričić uputila nas je u to kako doista služba za medije funkcionira, približila nam je posao, zaduženja i ovlasti novinara u saboru. Najvažnije što smo naučile bilo je to kako mi kao građani možemo zapravo svakodnevno kontaktirati Sabor kada imamo neku nedoumicu, pitanje ili samo želimo provjeriti točnost nekakve informacije. Savjetovala nas je ako želimo provjeriti točnost neke informacije da najprije provjerimo službenu stranicu Sabora gdje dobivamo informacije koje su najtočnije i iz prve ruke.

 Pri odvijanju same sjednice mi novinari bili smo smješteni na balkonu gdje je i inače praksa da novinari sjede. Tako smo sa visoka promatrali saborske zastupnike tj. učenike kako na razni pravih političara obavljaju taj posao. Među zastupnicama našle su se i cure iz naše škole, bile su to Anamarija, Petra, Ana, Alesia I Romina koje su raspravljale o Zakonu o mirenju i na temelju slušanja kolega mogle su dati svoj glas za, protiv ili su mogle ostati suzdržane u vezi nekog članka.

INTERVJU

  1. Zašto ste se prijavili na simuliranu sjednicu?

ALESIA NEŽIĆ: Prijavila sam se kako bih naučila nešto novo, te kako bih vidjela kako izgleda način rada u Saboru

PETRA ŠORGO: Iz znatiželje.

ANAMARIJA GUZIJAN: Da vidim kako radi nas Sabor i da steknem novo iskustvo.

  1. Kako ste se pripremali za simuliranu sjednicu?

ALESIA:  Pripremali smo se tako da smo u školi prolazili kroz Zakon o mirenju, proučavali smo ga i kod kuće te pisali sastave o tome što bi trebalo izmijeniti.

PETRA: Proučavala sam zakone vezane za mirenje.

ANAMARIJA: Napisali smo amandmane, istražili način rada, pogledali snimke prošlih sjednica i proučili zakon.

  1. Na koji članak ste se orijentirali, zašto?

PETRA: 7 članak. Zato jer mi se on nije sviđao i smatrala sam da ga se treba promijeniti.

ANAMARIJA: Na članak 20. (Troškovi) jer mi se nije činio pravedan.

  1. Je li vam bilo teško osmisliti i naći nedostatke u zakonu i sastavit govor?

ALESIA: Bilo je podosta teško sastaviti novi izgled članka i koristiti se sa stručnim vokabularom.

PETRA: Bilo je dosta teško.

ANAMARIJA: Najteže je bilo provuci se kroz pravni žargon, sastaviti govor nije bilo pretjerano zahtjevno.

  1. Kakvo je vaš mišljenje o zakonu o mirenje, o kojem se raspravljalo na simuliranoj sjednici?

ALESIA: Zakon o mirenju je po mom mišljenju podosta bitan, zato sto rješava svađe i razmirice na miran način.

PETRA: Mislim da je zakon koji smo mi donijeli na simuliranoj sjednici puno bolji nego sadašnji.

ANAMARIJA: Mislim da bi mogao biti vrlo koristan javnosti kad bi ona bila bolje informirana o njemu.

  1. Kakav je osjećaj sjediti u saborskoj stolici?

ALESIA: Sjedeći u saborskoj stolici osjećala sam se odraslije i ozbiljnije.

PETRA: Pomalo čudno.

ANAMARIJA: Vrlo udoban.

  1. Kakav je osjećaj držati govor u Saboru?

ANAMARIJA: Bilo je zabavno, nije bilo toliko strašno.

  1. Jeste li promijenili mišljenje o Saboru ili o nekim zastupnicima?

ALESIA: Prije prisustvovanja na saborskoj sjednici nisam bila previše upoznata s radom Sabora i saborskim zastupnicima pa iskreno nemam neko mišljenje o njima.

PETRA: Do ove sjednice nisam imala neko posebno mišljenje o Saboru i njegovim zastupnicima. Sada mislim da je njihov posao izuzetno važan za državu jer ipak oni odlučuju i donose zakone kojih se mi trebamo držati u budućnosti.

ANAMARIJA: Nisam.

  1. Je li Sabor ispunio vaša očekivanja?

ALESIA: Mislila sam da će sama zgrada bit veća i dvorana u kojoj smo slušali sjednicu također, međutim sve u svemu bilo je OK.

PETRA: Uglavnom osim dvorane, očekivala sam veći.

ANAMARIJA: Očekivala sam da će glavna dvorana biti veća.

  1. Dojmovi/ atmosfera u saboru?

ALESIA: Atmosfera u saboru bila je dosta ozbiljna, ali na neki način i opuštena. Sve u svemu, bilo je super.

ANAMARIJA: Bilo je zanimljivo, možda pomalo dosadno pred kraj. Najzanimljiviji dio mi je bio elektroničko glasanje.

  1. Jeste li nešto novo naučili?

ALESIA: Jesam. Upoznala sam se sa načinom rada saborskih zastupnika, naučili smo nešto o Zakonu o mirenju te smo imali priliku biti saborski zastupnici na jedan dan.

PETRA: Naučila sam nekoliko korisnih citata.

ANAMARIJA: Kako ide postupak donošenja zakona.

  1. Da li bi voljeli ponovit iskustvo?

ALESIA: Željela bih ponoviti.

PETRA: Svakako.

ANAMARIJA: Možda, bilo je to dobro iskustvo, ali i pomalo zamorno.

  1. Biste li se voljeli raditi u saboru u budućnosti?

ALESIA: Iskreno, ne bih željela raditi u saboru jer mislim da ima nekakvih radnih mjesta u budućnosti koja bi meni bolje odgovarala.

PETRA: Nikad se ne zna. Za sad nemam to u cilju.

ANAMARIJA: Ne, bilo bi mi dosadno.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
Slobodna radna mjesta - natječaj
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
Hrvatski sabor
Autor: Irina Kosanović, 29. 5. 2017.

15.5.2017.

Uloga novinara u Saboru nije uvijek laka, od njih se očekuje da vjerodostojno prenesu događanja iz Sabora građanstvu. Tako je nas pet učenica drugog i trećeg razreda gimnazije krenulo u ulozi novinarki na simuliranu sjednicu Sabora. 


HRVATSKI SABOR

Hrvatski sabor je najviše predstavničko tijelo u Republici Hrvatskoj i nositelj zakonodavne vlasti u kojemu građani biraju svoje predstavnike koji će u buduće donositi odluke u ime građana Republike Hrvatske. Osim donošenja zakona, Hrvatski sabor nadzire rad Vlade te razmatra pitanja unutarnje i vanjske politike. Jedna od najvažnijih odluka Hrvatskog sabora bila je Odluka o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji. Zgrada Hrvatskog sabora sagrađena je 1907. godine, a nalazi se, na Gornjem gradu, u Zagrebu.
Sabor zastupaju saborski zastupnici. Oni su izabrani tajnim glasovanjem na neposrednim izborima na mandat od 4 godine. Zastupnici mogu biti pripadnici parlamentarne većine ili parlamentarne manjine tj. oporbe. Hrvatski sabor može imati najmanje 100, a najviše 160 zastupnika. Predsjedništvo sabora čini 1 predsjednik i 5 potpredsjednika. Oni određuju raspored sjedenja zastupnika i s predsjednicima kluba zastupnika raspravljaju o dnevnom redu sjednice. Osim na saborskim sjednicama, zastupnici rade i u odborima gdje razmatraju prijedloge zakona. U izbornoj jedinici zastupnici slušaju mišljenja i probleme građana pokušavajući ih riješiti. Zastupnici su okupljeni u klubovima zastupnika gdje se zastupnici iste stranke dogovaraju o određenoj temi i razvijaju strategiju parlamentarne borbe. To sve odvija bez prisutnosti novinara.
Zakone mogu podnositi klubovi zastupnika, odbori ili Vlada. Prijedlozi zakona se najprije razmatraju na odborima i klubovima zastupnika, zatim slijedi rasprava na plenarnoj sjednici i na kraju glasovanje. Predloženi zakon mora imati dvotrećinu glasova da bi ga se prihvatilo kao konačan zakon.

ZAKON O MIRENJU

Mirno rješavanje sporova smatra se civilizacijskim dostignućem svake moderne države. Kako bismo išli ukorak s ostatkom Europe, 2011. godine donesen je Zakon o mirenju čija je uloga da pridonese još bržem i kvalitetnijem rješavanju sporova između stranaka, u kojem one rješavaju vlastite sporove pod vodstvom i uz pomoć neovisne treće strane, a što bi trebalo donijeti kompromisno rješenje na obostrano zadovoljstvo. Mirenje se tumači kao svaki postupak u kojem stranke nastoje sporazumno riješiti spor uz pomoć jednog ili više izmiritelja koji strankama pomažu postići nagodbu, bez ovlasti da im nametnu obvezujuće rješenje i bez obzira na to provodi li se postupak u sudu, instituciji za mirenje ili izvan njih. Zakon o mirenju sadrži 18 članaka. Također, mirenje se može provoditi neovisno o tome vodi li se o predmetu spora sudski, arbitražni ili drugi postupak. Možemo zaključiti da je mirenje u odnosu na sudski postupak pogodno iz više razloga; stranke samostalno donose odluku o vlastitom sporu, postupak mirenje je tajan, neformalan i brz, stranke zadržavaju kontrolu nad postupkom i mogu ga prekinuti u svakom trenutku, prvenstveno se utvrđuju interesi stranaka, a ne njihovo pravo, nagodba o postupku mirenja sve sudionike čini zadovoljnima te time omogućuje zadržavanje njihovih dobrih odnosa i u budućnosti. U Hrvatskoj se još uvijek malo ljudi odlučuje za rješavanje sporova putem mirenja, a najveći razlog za to jest što je građanima taj pojam još uvijek stran i nejasan. Kako bi institut mirenja zaživio i u našoj državi, potrebna je stalna edukacija građana putem medija, a i putem samih sudova. Prvenstveno je potrebno pojasniti koje su sve prednosti mirenja kako bi građani imali mogućnost isprobati i taj način rješenja spora, pa ako im to ne uspije, uvijek se mogu obratiti sudu i odlučiti za dugotrajniji i skuplji postupak.

 

NOVINARI U SABORU

Uloga novinara u Saboru nije uvijek laka, od njih se očekuje da vjerodostojno prenesu događanja iz Sabora građanstvu. Tako je nas pet učenica drugog i trećeg razreda gimnazije krenulo u ulozi novinarki na simuliranu sjednicu Sabora. Pri dolasku udružile smo se s ostalim učenicima- novinarima i slušali smo predavanje voditeljice službe za medije Marine Buntić Juričić. Gospođa Juričić uputila nas je u to kako doista služba za medije funkcionira, približila nam je posao, zaduženja i ovlasti novinara u saboru. Najvažnije što smo naučile bilo je to kako mi kao građani možemo zapravo svakodnevno kontaktirati Sabor kada imamo neku nedoumicu, pitanje ili samo želimo provjeriti točnost nekakve informacije. Savjetovala nas je ako želimo provjeriti točnost neke informacije da najprije provjerimo službenu stranicu Sabora gdje dobivamo informacije koje su najtočnije i iz prve ruke.

 Pri odvijanju same sjednice mi novinari bili smo smješteni na balkonu gdje je i inače praksa da novinari sjede. Tako smo sa visoka promatrali saborske zastupnike tj. učenike kako na razni pravih političara obavljaju taj posao. Među zastupnicama našle su se i cure iz naše škole, bile su to Anamarija, Petra, Ana, Alesia I Romina koje su raspravljale o Zakonu o mirenju i na temelju slušanja kolega mogle su dati svoj glas za, protiv ili su mogle ostati suzdržane u vezi nekog članka.

INTERVJU

  1. Zašto ste se prijavili na simuliranu sjednicu?

ALESIA NEŽIĆ: Prijavila sam se kako bih naučila nešto novo, te kako bih vidjela kako izgleda način rada u Saboru

PETRA ŠORGO: Iz znatiželje.

ANAMARIJA GUZIJAN: Da vidim kako radi nas Sabor i da steknem novo iskustvo.

  1. Kako ste se pripremali za simuliranu sjednicu?

ALESIA:  Pripremali smo se tako da smo u školi prolazili kroz Zakon o mirenju, proučavali smo ga i kod kuće te pisali sastave o tome što bi trebalo izmijeniti.

PETRA: Proučavala sam zakone vezane za mirenje.

ANAMARIJA: Napisali smo amandmane, istražili način rada, pogledali snimke prošlih sjednica i proučili zakon.

  1. Na koji članak ste se orijentirali, zašto?

PETRA: 7 članak. Zato jer mi se on nije sviđao i smatrala sam da ga se treba promijeniti.

ANAMARIJA: Na članak 20. (Troškovi) jer mi se nije činio pravedan.

  1. Je li vam bilo teško osmisliti i naći nedostatke u zakonu i sastavit govor?

ALESIA: Bilo je podosta teško sastaviti novi izgled članka i koristiti se sa stručnim vokabularom.

PETRA: Bilo je dosta teško.

ANAMARIJA: Najteže je bilo provuci se kroz pravni žargon, sastaviti govor nije bilo pretjerano zahtjevno.

  1. Kakvo je vaš mišljenje o zakonu o mirenje, o kojem se raspravljalo na simuliranoj sjednici?

ALESIA: Zakon o mirenju je po mom mišljenju podosta bitan, zato sto rješava svađe i razmirice na miran način.

PETRA: Mislim da je zakon koji smo mi donijeli na simuliranoj sjednici puno bolji nego sadašnji.

ANAMARIJA: Mislim da bi mogao biti vrlo koristan javnosti kad bi ona bila bolje informirana o njemu.

  1. Kakav je osjećaj sjediti u saborskoj stolici?

ALESIA: Sjedeći u saborskoj stolici osjećala sam se odraslije i ozbiljnije.

PETRA: Pomalo čudno.

ANAMARIJA: Vrlo udoban.

  1. Kakav je osjećaj držati govor u Saboru?

ANAMARIJA: Bilo je zabavno, nije bilo toliko strašno.

  1. Jeste li promijenili mišljenje o Saboru ili o nekim zastupnicima?

ALESIA: Prije prisustvovanja na saborskoj sjednici nisam bila previše upoznata s radom Sabora i saborskim zastupnicima pa iskreno nemam neko mišljenje o njima.

PETRA: Do ove sjednice nisam imala neko posebno mišljenje o Saboru i njegovim zastupnicima. Sada mislim da je njihov posao izuzetno važan za državu jer ipak oni odlučuju i donose zakone kojih se mi trebamo držati u budućnosti.

ANAMARIJA: Nisam.

  1. Je li Sabor ispunio vaša očekivanja?

ALESIA: Mislila sam da će sama zgrada bit veća i dvorana u kojoj smo slušali sjednicu također, međutim sve u svemu bilo je OK.

PETRA: Uglavnom osim dvorane, očekivala sam veći.

ANAMARIJA: Očekivala sam da će glavna dvorana biti veća.

  1. Dojmovi/ atmosfera u saboru?

ALESIA: Atmosfera u saboru bila je dosta ozbiljna, ali na neki način i opuštena. Sve u svemu, bilo je super.

ANAMARIJA: Bilo je zanimljivo, možda pomalo dosadno pred kraj. Najzanimljiviji dio mi je bio elektroničko glasanje.

  1. Jeste li nešto novo naučili?

ALESIA: Jesam. Upoznala sam se sa načinom rada saborskih zastupnika, naučili smo nešto o Zakonu o mirenju te smo imali priliku biti saborski zastupnici na jedan dan.

PETRA: Naučila sam nekoliko korisnih citata.

ANAMARIJA: Kako ide postupak donošenja zakona.

  1. Da li bi voljeli ponovit iskustvo?

ALESIA: Željela bih ponoviti.

PETRA: Svakako.

ANAMARIJA: Možda, bilo je to dobro iskustvo, ali i pomalo zamorno.

  1. Biste li se voljeli raditi u saboru u budućnosti?

ALESIA: Iskreno, ne bih željela raditi u saboru jer mislim da ima nekakvih radnih mjesta u budućnosti koja bi meni bolje odgovarala.

PETRA: Nikad se ne zna. Za sad nemam to u cilju.

ANAMARIJA: Ne, bilo bi mi dosadno.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
Vijesti
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
Hrvatski sabor
Autor: Irina Kosanović, 29. 5. 2017.

15.5.2017.

Uloga novinara u Saboru nije uvijek laka, od njih se očekuje da vjerodostojno prenesu događanja iz Sabora građanstvu. Tako je nas pet učenica drugog i trećeg razreda gimnazije krenulo u ulozi novinarki na simuliranu sjednicu Sabora. 


HRVATSKI SABOR

Hrvatski sabor je najviše predstavničko tijelo u Republici Hrvatskoj i nositelj zakonodavne vlasti u kojemu građani biraju svoje predstavnike koji će u buduće donositi odluke u ime građana Republike Hrvatske. Osim donošenja zakona, Hrvatski sabor nadzire rad Vlade te razmatra pitanja unutarnje i vanjske politike. Jedna od najvažnijih odluka Hrvatskog sabora bila je Odluka o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji. Zgrada Hrvatskog sabora sagrađena je 1907. godine, a nalazi se, na Gornjem gradu, u Zagrebu.
Sabor zastupaju saborski zastupnici. Oni su izabrani tajnim glasovanjem na neposrednim izborima na mandat od 4 godine. Zastupnici mogu biti pripadnici parlamentarne većine ili parlamentarne manjine tj. oporbe. Hrvatski sabor može imati najmanje 100, a najviše 160 zastupnika. Predsjedništvo sabora čini 1 predsjednik i 5 potpredsjednika. Oni određuju raspored sjedenja zastupnika i s predsjednicima kluba zastupnika raspravljaju o dnevnom redu sjednice. Osim na saborskim sjednicama, zastupnici rade i u odborima gdje razmatraju prijedloge zakona. U izbornoj jedinici zastupnici slušaju mišljenja i probleme građana pokušavajući ih riješiti. Zastupnici su okupljeni u klubovima zastupnika gdje se zastupnici iste stranke dogovaraju o određenoj temi i razvijaju strategiju parlamentarne borbe. To sve odvija bez prisutnosti novinara.
Zakone mogu podnositi klubovi zastupnika, odbori ili Vlada. Prijedlozi zakona se najprije razmatraju na odborima i klubovima zastupnika, zatim slijedi rasprava na plenarnoj sjednici i na kraju glasovanje. Predloženi zakon mora imati dvotrećinu glasova da bi ga se prihvatilo kao konačan zakon.

ZAKON O MIRENJU

Mirno rješavanje sporova smatra se civilizacijskim dostignućem svake moderne države. Kako bismo išli ukorak s ostatkom Europe, 2011. godine donesen je Zakon o mirenju čija je uloga da pridonese još bržem i kvalitetnijem rješavanju sporova između stranaka, u kojem one rješavaju vlastite sporove pod vodstvom i uz pomoć neovisne treće strane, a što bi trebalo donijeti kompromisno rješenje na obostrano zadovoljstvo. Mirenje se tumači kao svaki postupak u kojem stranke nastoje sporazumno riješiti spor uz pomoć jednog ili više izmiritelja koji strankama pomažu postići nagodbu, bez ovlasti da im nametnu obvezujuće rješenje i bez obzira na to provodi li se postupak u sudu, instituciji za mirenje ili izvan njih. Zakon o mirenju sadrži 18 članaka. Također, mirenje se može provoditi neovisno o tome vodi li se o predmetu spora sudski, arbitražni ili drugi postupak. Možemo zaključiti da je mirenje u odnosu na sudski postupak pogodno iz više razloga; stranke samostalno donose odluku o vlastitom sporu, postupak mirenje je tajan, neformalan i brz, stranke zadržavaju kontrolu nad postupkom i mogu ga prekinuti u svakom trenutku, prvenstveno se utvrđuju interesi stranaka, a ne njihovo pravo, nagodba o postupku mirenja sve sudionike čini zadovoljnima te time omogućuje zadržavanje njihovih dobrih odnosa i u budućnosti. U Hrvatskoj se još uvijek malo ljudi odlučuje za rješavanje sporova putem mirenja, a najveći razlog za to jest što je građanima taj pojam još uvijek stran i nejasan. Kako bi institut mirenja zaživio i u našoj državi, potrebna je stalna edukacija građana putem medija, a i putem samih sudova. Prvenstveno je potrebno pojasniti koje su sve prednosti mirenja kako bi građani imali mogućnost isprobati i taj način rješenja spora, pa ako im to ne uspije, uvijek se mogu obratiti sudu i odlučiti za dugotrajniji i skuplji postupak.

 

NOVINARI U SABORU

Uloga novinara u Saboru nije uvijek laka, od njih se očekuje da vjerodostojno prenesu događanja iz Sabora građanstvu. Tako je nas pet učenica drugog i trećeg razreda gimnazije krenulo u ulozi novinarki na simuliranu sjednicu Sabora. Pri dolasku udružile smo se s ostalim učenicima- novinarima i slušali smo predavanje voditeljice službe za medije Marine Buntić Juričić. Gospođa Juričić uputila nas je u to kako doista služba za medije funkcionira, približila nam je posao, zaduženja i ovlasti novinara u saboru. Najvažnije što smo naučile bilo je to kako mi kao građani možemo zapravo svakodnevno kontaktirati Sabor kada imamo neku nedoumicu, pitanje ili samo želimo provjeriti točnost nekakve informacije. Savjetovala nas je ako želimo provjeriti točnost neke informacije da najprije provjerimo službenu stranicu Sabora gdje dobivamo informacije koje su najtočnije i iz prve ruke.

 Pri odvijanju same sjednice mi novinari bili smo smješteni na balkonu gdje je i inače praksa da novinari sjede. Tako smo sa visoka promatrali saborske zastupnike tj. učenike kako na razni pravih političara obavljaju taj posao. Među zastupnicama našle su se i cure iz naše škole, bile su to Anamarija, Petra, Ana, Alesia I Romina koje su raspravljale o Zakonu o mirenju i na temelju slušanja kolega mogle su dati svoj glas za, protiv ili su mogle ostati suzdržane u vezi nekog članka.

INTERVJU

  1. Zašto ste se prijavili na simuliranu sjednicu?

ALESIA NEŽIĆ: Prijavila sam se kako bih naučila nešto novo, te kako bih vidjela kako izgleda način rada u Saboru

PETRA ŠORGO: Iz znatiželje.

ANAMARIJA GUZIJAN: Da vidim kako radi nas Sabor i da steknem novo iskustvo.

  1. Kako ste se pripremali za simuliranu sjednicu?

ALESIA:  Pripremali smo se tako da smo u školi prolazili kroz Zakon o mirenju, proučavali smo ga i kod kuće te pisali sastave o tome što bi trebalo izmijeniti.

PETRA: Proučavala sam zakone vezane za mirenje.

ANAMARIJA: Napisali smo amandmane, istražili način rada, pogledali snimke prošlih sjednica i proučili zakon.

  1. Na koji članak ste se orijentirali, zašto?

PETRA: 7 članak. Zato jer mi se on nije sviđao i smatrala sam da ga se treba promijeniti.

ANAMARIJA: Na članak 20. (Troškovi) jer mi se nije činio pravedan.

  1. Je li vam bilo teško osmisliti i naći nedostatke u zakonu i sastavit govor?

ALESIA: Bilo je podosta teško sastaviti novi izgled članka i koristiti se sa stručnim vokabularom.

PETRA: Bilo je dosta teško.

ANAMARIJA: Najteže je bilo provuci se kroz pravni žargon, sastaviti govor nije bilo pretjerano zahtjevno.

  1. Kakvo je vaš mišljenje o zakonu o mirenje, o kojem se raspravljalo na simuliranoj sjednici?

ALESIA: Zakon o mirenju je po mom mišljenju podosta bitan, zato sto rješava svađe i razmirice na miran način.

PETRA: Mislim da je zakon koji smo mi donijeli na simuliranoj sjednici puno bolji nego sadašnji.

ANAMARIJA: Mislim da bi mogao biti vrlo koristan javnosti kad bi ona bila bolje informirana o njemu.

  1. Kakav je osjećaj sjediti u saborskoj stolici?

ALESIA: Sjedeći u saborskoj stolici osjećala sam se odraslije i ozbiljnije.

PETRA: Pomalo čudno.

ANAMARIJA: Vrlo udoban.

  1. Kakav je osjećaj držati govor u Saboru?

ANAMARIJA: Bilo je zabavno, nije bilo toliko strašno.

  1. Jeste li promijenili mišljenje o Saboru ili o nekim zastupnicima?

ALESIA: Prije prisustvovanja na saborskoj sjednici nisam bila previše upoznata s radom Sabora i saborskim zastupnicima pa iskreno nemam neko mišljenje o njima.

PETRA: Do ove sjednice nisam imala neko posebno mišljenje o Saboru i njegovim zastupnicima. Sada mislim da je njihov posao izuzetno važan za državu jer ipak oni odlučuju i donose zakone kojih se mi trebamo držati u budućnosti.

ANAMARIJA: Nisam.

  1. Je li Sabor ispunio vaša očekivanja?

ALESIA: Mislila sam da će sama zgrada bit veća i dvorana u kojoj smo slušali sjednicu također, međutim sve u svemu bilo je OK.

PETRA: Uglavnom osim dvorane, očekivala sam veći.

ANAMARIJA: Očekivala sam da će glavna dvorana biti veća.

  1. Dojmovi/ atmosfera u saboru?

ALESIA: Atmosfera u saboru bila je dosta ozbiljna, ali na neki način i opuštena. Sve u svemu, bilo je super.

ANAMARIJA: Bilo je zanimljivo, možda pomalo dosadno pred kraj. Najzanimljiviji dio mi je bio elektroničko glasanje.

  1. Jeste li nešto novo naučili?

ALESIA: Jesam. Upoznala sam se sa načinom rada saborskih zastupnika, naučili smo nešto o Zakonu o mirenju te smo imali priliku biti saborski zastupnici na jedan dan.

PETRA: Naučila sam nekoliko korisnih citata.

ANAMARIJA: Kako ide postupak donošenja zakona.

  1. Da li bi voljeli ponovit iskustvo?

ALESIA: Željela bih ponoviti.

PETRA: Svakako.

ANAMARIJA: Možda, bilo je to dobro iskustvo, ali i pomalo zamorno.

  1. Biste li se voljeli raditi u saboru u budućnosti?

ALESIA: Iskreno, ne bih željela raditi u saboru jer mislim da ima nekakvih radnih mjesta u budućnosti koja bi meni bolje odgovarala.

PETRA: Nikad se ne zna. Za sad nemam to u cilju.

ANAMARIJA: Ne, bilo bi mi dosadno.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
Vijesti
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
Hrvatski sabor
Autor: Irina Kosanović, 29. 5. 2017.

15.5.2017.

Uloga novinara u Saboru nije uvijek laka, od njih se očekuje da vjerodostojno prenesu događanja iz Sabora građanstvu. Tako je nas pet učenica drugog i trećeg razreda gimnazije krenulo u ulozi novinarki na simuliranu sjednicu Sabora. 


HRVATSKI SABOR

Hrvatski sabor je najviše predstavničko tijelo u Republici Hrvatskoj i nositelj zakonodavne vlasti u kojemu građani biraju svoje predstavnike koji će u buduće donositi odluke u ime građana Republike Hrvatske. Osim donošenja zakona, Hrvatski sabor nadzire rad Vlade te razmatra pitanja unutarnje i vanjske politike. Jedna od najvažnijih odluka Hrvatskog sabora bila je Odluka o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji. Zgrada Hrvatskog sabora sagrađena je 1907. godine, a nalazi se, na Gornjem gradu, u Zagrebu.
Sabor zastupaju saborski zastupnici. Oni su izabrani tajnim glasovanjem na neposrednim izborima na mandat od 4 godine. Zastupnici mogu biti pripadnici parlamentarne većine ili parlamentarne manjine tj. oporbe. Hrvatski sabor može imati najmanje 100, a najviše 160 zastupnika. Predsjedništvo sabora čini 1 predsjednik i 5 potpredsjednika. Oni određuju raspored sjedenja zastupnika i s predsjednicima kluba zastupnika raspravljaju o dnevnom redu sjednice. Osim na saborskim sjednicama, zastupnici rade i u odborima gdje razmatraju prijedloge zakona. U izbornoj jedinici zastupnici slušaju mišljenja i probleme građana pokušavajući ih riješiti. Zastupnici su okupljeni u klubovima zastupnika gdje se zastupnici iste stranke dogovaraju o određenoj temi i razvijaju strategiju parlamentarne borbe. To sve odvija bez prisutnosti novinara.
Zakone mogu podnositi klubovi zastupnika, odbori ili Vlada. Prijedlozi zakona se najprije razmatraju na odborima i klubovima zastupnika, zatim slijedi rasprava na plenarnoj sjednici i na kraju glasovanje. Predloženi zakon mora imati dvotrećinu glasova da bi ga se prihvatilo kao konačan zakon.

ZAKON O MIRENJU

Mirno rješavanje sporova smatra se civilizacijskim dostignućem svake moderne države. Kako bismo išli ukorak s ostatkom Europe, 2011. godine donesen je Zakon o mirenju čija je uloga da pridonese još bržem i kvalitetnijem rješavanju sporova između stranaka, u kojem one rješavaju vlastite sporove pod vodstvom i uz pomoć neovisne treće strane, a što bi trebalo donijeti kompromisno rješenje na obostrano zadovoljstvo. Mirenje se tumači kao svaki postupak u kojem stranke nastoje sporazumno riješiti spor uz pomoć jednog ili više izmiritelja koji strankama pomažu postići nagodbu, bez ovlasti da im nametnu obvezujuće rješenje i bez obzira na to provodi li se postupak u sudu, instituciji za mirenje ili izvan njih. Zakon o mirenju sadrži 18 članaka. Također, mirenje se može provoditi neovisno o tome vodi li se o predmetu spora sudski, arbitražni ili drugi postupak. Možemo zaključiti da je mirenje u odnosu na sudski postupak pogodno iz više razloga; stranke samostalno donose odluku o vlastitom sporu, postupak mirenje je tajan, neformalan i brz, stranke zadržavaju kontrolu nad postupkom i mogu ga prekinuti u svakom trenutku, prvenstveno se utvrđuju interesi stranaka, a ne njihovo pravo, nagodba o postupku mirenja sve sudionike čini zadovoljnima te time omogućuje zadržavanje njihovih dobrih odnosa i u budućnosti. U Hrvatskoj se još uvijek malo ljudi odlučuje za rješavanje sporova putem mirenja, a najveći razlog za to jest što je građanima taj pojam još uvijek stran i nejasan. Kako bi institut mirenja zaživio i u našoj državi, potrebna je stalna edukacija građana putem medija, a i putem samih sudova. Prvenstveno je potrebno pojasniti koje su sve prednosti mirenja kako bi građani imali mogućnost isprobati i taj način rješenja spora, pa ako im to ne uspije, uvijek se mogu obratiti sudu i odlučiti za dugotrajniji i skuplji postupak.

 

NOVINARI U SABORU

Uloga novinara u Saboru nije uvijek laka, od njih se očekuje da vjerodostojno prenesu događanja iz Sabora građanstvu. Tako je nas pet učenica drugog i trećeg razreda gimnazije krenulo u ulozi novinarki na simuliranu sjednicu Sabora. Pri dolasku udružile smo se s ostalim učenicima- novinarima i slušali smo predavanje voditeljice službe za medije Marine Buntić Juričić. Gospođa Juričić uputila nas je u to kako doista služba za medije funkcionira, približila nam je posao, zaduženja i ovlasti novinara u saboru. Najvažnije što smo naučile bilo je to kako mi kao građani možemo zapravo svakodnevno kontaktirati Sabor kada imamo neku nedoumicu, pitanje ili samo želimo provjeriti točnost nekakve informacije. Savjetovala nas je ako želimo provjeriti točnost neke informacije da najprije provjerimo službenu stranicu Sabora gdje dobivamo informacije koje su najtočnije i iz prve ruke.

 Pri odvijanju same sjednice mi novinari bili smo smješteni na balkonu gdje je i inače praksa da novinari sjede. Tako smo sa visoka promatrali saborske zastupnike tj. učenike kako na razni pravih političara obavljaju taj posao. Među zastupnicama našle su se i cure iz naše škole, bile su to Anamarija, Petra, Ana, Alesia I Romina koje su raspravljale o Zakonu o mirenju i na temelju slušanja kolega mogle su dati svoj glas za, protiv ili su mogle ostati suzdržane u vezi nekog članka.

INTERVJU

  1. Zašto ste se prijavili na simuliranu sjednicu?

ALESIA NEŽIĆ: Prijavila sam se kako bih naučila nešto novo, te kako bih vidjela kako izgleda način rada u Saboru

PETRA ŠORGO: Iz znatiželje.

ANAMARIJA GUZIJAN: Da vidim kako radi nas Sabor i da steknem novo iskustvo.

  1. Kako ste se pripremali za simuliranu sjednicu?

ALESIA:  Pripremali smo se tako da smo u školi prolazili kroz Zakon o mirenju, proučavali smo ga i kod kuće te pisali sastave o tome što bi trebalo izmijeniti.

PETRA: Proučavala sam zakone vezane za mirenje.

ANAMARIJA: Napisali smo amandmane, istražili način rada, pogledali snimke prošlih sjednica i proučili zakon.

  1. Na koji članak ste se orijentirali, zašto?

PETRA: 7 članak. Zato jer mi se on nije sviđao i smatrala sam da ga se treba promijeniti.

ANAMARIJA: Na članak 20. (Troškovi) jer mi se nije činio pravedan.

  1. Je li vam bilo teško osmisliti i naći nedostatke u zakonu i sastavit govor?

ALESIA: Bilo je podosta teško sastaviti novi izgled članka i koristiti se sa stručnim vokabularom.

PETRA: Bilo je dosta teško.

ANAMARIJA: Najteže je bilo provuci se kroz pravni žargon, sastaviti govor nije bilo pretjerano zahtjevno.

  1. Kakvo je vaš mišljenje o zakonu o mirenje, o kojem se raspravljalo na simuliranoj sjednici?

ALESIA: Zakon o mirenju je po mom mišljenju podosta bitan, zato sto rješava svađe i razmirice na miran način.

PETRA: Mislim da je zakon koji smo mi donijeli na simuliranoj sjednici puno bolji nego sadašnji.

ANAMARIJA: Mislim da bi mogao biti vrlo koristan javnosti kad bi ona bila bolje informirana o njemu.

  1. Kakav je osjećaj sjediti u saborskoj stolici?

ALESIA: Sjedeći u saborskoj stolici osjećala sam se odraslije i ozbiljnije.

PETRA: Pomalo čudno.

ANAMARIJA: Vrlo udoban.

  1. Kakav je osjećaj držati govor u Saboru?

ANAMARIJA: Bilo je zabavno, nije bilo toliko strašno.

  1. Jeste li promijenili mišljenje o Saboru ili o nekim zastupnicima?

ALESIA: Prije prisustvovanja na saborskoj sjednici nisam bila previše upoznata s radom Sabora i saborskim zastupnicima pa iskreno nemam neko mišljenje o njima.

PETRA: Do ove sjednice nisam imala neko posebno mišljenje o Saboru i njegovim zastupnicima. Sada mislim da je njihov posao izuzetno važan za državu jer ipak oni odlučuju i donose zakone kojih se mi trebamo držati u budućnosti.

ANAMARIJA: Nisam.

  1. Je li Sabor ispunio vaša očekivanja?

ALESIA: Mislila sam da će sama zgrada bit veća i dvorana u kojoj smo slušali sjednicu također, međutim sve u svemu bilo je OK.

PETRA: Uglavnom osim dvorane, očekivala sam veći.

ANAMARIJA: Očekivala sam da će glavna dvorana biti veća.

  1. Dojmovi/ atmosfera u saboru?

ALESIA: Atmosfera u saboru bila je dosta ozbiljna, ali na neki način i opuštena. Sve u svemu, bilo je super.

ANAMARIJA: Bilo je zanimljivo, možda pomalo dosadno pred kraj. Najzanimljiviji dio mi je bio elektroničko glasanje.

  1. Jeste li nešto novo naučili?

ALESIA: Jesam. Upoznala sam se sa načinom rada saborskih zastupnika, naučili smo nešto o Zakonu o mirenju te smo imali priliku biti saborski zastupnici na jedan dan.

PETRA: Naučila sam nekoliko korisnih citata.

ANAMARIJA: Kako ide postupak donošenja zakona.

  1. Da li bi voljeli ponovit iskustvo?

ALESIA: Željela bih ponoviti.

PETRA: Svakako.

ANAMARIJA: Možda, bilo je to dobro iskustvo, ali i pomalo zamorno.

  1. Biste li se voljeli raditi u saboru u budućnosti?

ALESIA: Iskreno, ne bih željela raditi u saboru jer mislim da ima nekakvih radnih mjesta u budućnosti koja bi meni bolje odgovarala.

PETRA: Nikad se ne zna. Za sad nemam to u cilju.

ANAMARIJA: Ne, bilo bi mi dosadno.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
Hrvatski sabor
Autor: Irina Kosanović, 29. 5. 2017.

15.5.2017.

Uloga novinara u Saboru nije uvijek laka, od njih se očekuje da vjerodostojno prenesu događanja iz Sabora građanstvu. Tako je nas pet učenica drugog i trećeg razreda gimnazije krenulo u ulozi novinarki na simuliranu sjednicu Sabora. 


HRVATSKI SABOR

Hrvatski sabor je najviše predstavničko tijelo u Republici Hrvatskoj i nositelj zakonodavne vlasti u kojemu građani biraju svoje predstavnike koji će u buduće donositi odluke u ime građana Republike Hrvatske. Osim donošenja zakona, Hrvatski sabor nadzire rad Vlade te razmatra pitanja unutarnje i vanjske politike. Jedna od najvažnijih odluka Hrvatskog sabora bila je Odluka o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji. Zgrada Hrvatskog sabora sagrađena je 1907. godine, a nalazi se, na Gornjem gradu, u Zagrebu.
Sabor zastupaju saborski zastupnici. Oni su izabrani tajnim glasovanjem na neposrednim izborima na mandat od 4 godine. Zastupnici mogu biti pripadnici parlamentarne većine ili parlamentarne manjine tj. oporbe. Hrvatski sabor može imati najmanje 100, a najviše 160 zastupnika. Predsjedništvo sabora čini 1 predsjednik i 5 potpredsjednika. Oni određuju raspored sjedenja zastupnika i s predsjednicima kluba zastupnika raspravljaju o dnevnom redu sjednice. Osim na saborskim sjednicama, zastupnici rade i u odborima gdje razmatraju prijedloge zakona. U izbornoj jedinici zastupnici slušaju mišljenja i probleme građana pokušavajući ih riješiti. Zastupnici su okupljeni u klubovima zastupnika gdje se zastupnici iste stranke dogovaraju o određenoj temi i razvijaju strategiju parlamentarne borbe. To sve odvija bez prisutnosti novinara.
Zakone mogu podnositi klubovi zastupnika, odbori ili Vlada. Prijedlozi zakona se najprije razmatraju na odborima i klubovima zastupnika, zatim slijedi rasprava na plenarnoj sjednici i na kraju glasovanje. Predloženi zakon mora imati dvotrećinu glasova da bi ga se prihvatilo kao konačan zakon.

ZAKON O MIRENJU

Mirno rješavanje sporova smatra se civilizacijskim dostignućem svake moderne države. Kako bismo išli ukorak s ostatkom Europe, 2011. godine donesen je Zakon o mirenju čija je uloga da pridonese još bržem i kvalitetnijem rješavanju sporova između stranaka, u kojem one rješavaju vlastite sporove pod vodstvom i uz pomoć neovisne treće strane, a što bi trebalo donijeti kompromisno rješenje na obostrano zadovoljstvo. Mirenje se tumači kao svaki postupak u kojem stranke nastoje sporazumno riješiti spor uz pomoć jednog ili više izmiritelja koji strankama pomažu postići nagodbu, bez ovlasti da im nametnu obvezujuće rješenje i bez obzira na to provodi li se postupak u sudu, instituciji za mirenje ili izvan njih. Zakon o mirenju sadrži 18 članaka. Također, mirenje se može provoditi neovisno o tome vodi li se o predmetu spora sudski, arbitražni ili drugi postupak. Možemo zaključiti da je mirenje u odnosu na sudski postupak pogodno iz više razloga; stranke samostalno donose odluku o vlastitom sporu, postupak mirenje je tajan, neformalan i brz, stranke zadržavaju kontrolu nad postupkom i mogu ga prekinuti u svakom trenutku, prvenstveno se utvrđuju interesi stranaka, a ne njihovo pravo, nagodba o postupku mirenja sve sudionike čini zadovoljnima te time omogućuje zadržavanje njihovih dobrih odnosa i u budućnosti. U Hrvatskoj se još uvijek malo ljudi odlučuje za rješavanje sporova putem mirenja, a najveći razlog za to jest što je građanima taj pojam još uvijek stran i nejasan. Kako bi institut mirenja zaživio i u našoj državi, potrebna je stalna edukacija građana putem medija, a i putem samih sudova. Prvenstveno je potrebno pojasniti koje su sve prednosti mirenja kako bi građani imali mogućnost isprobati i taj način rješenja spora, pa ako im to ne uspije, uvijek se mogu obratiti sudu i odlučiti za dugotrajniji i skuplji postupak.

 

NOVINARI U SABORU

Uloga novinara u Saboru nije uvijek laka, od njih se očekuje da vjerodostojno prenesu događanja iz Sabora građanstvu. Tako je nas pet učenica drugog i trećeg razreda gimnazije krenulo u ulozi novinarki na simuliranu sjednicu Sabora. Pri dolasku udružile smo se s ostalim učenicima- novinarima i slušali smo predavanje voditeljice službe za medije Marine Buntić Juričić. Gospođa Juričić uputila nas je u to kako doista služba za medije funkcionira, približila nam je posao, zaduženja i ovlasti novinara u saboru. Najvažnije što smo naučile bilo je to kako mi kao građani možemo zapravo svakodnevno kontaktirati Sabor kada imamo neku nedoumicu, pitanje ili samo želimo provjeriti točnost nekakve informacije. Savjetovala nas je ako želimo provjeriti točnost neke informacije da najprije provjerimo službenu stranicu Sabora gdje dobivamo informacije koje su najtočnije i iz prve ruke.

 Pri odvijanju same sjednice mi novinari bili smo smješteni na balkonu gdje je i inače praksa da novinari sjede. Tako smo sa visoka promatrali saborske zastupnike tj. učenike kako na razni pravih političara obavljaju taj posao. Među zastupnicama našle su se i cure iz naše škole, bile su to Anamarija, Petra, Ana, Alesia I Romina koje su raspravljale o Zakonu o mirenju i na temelju slušanja kolega mogle su dati svoj glas za, protiv ili su mogle ostati suzdržane u vezi nekog članka.

INTERVJU

  1. Zašto ste se prijavili na simuliranu sjednicu?

ALESIA NEŽIĆ: Prijavila sam se kako bih naučila nešto novo, te kako bih vidjela kako izgleda način rada u Saboru

PETRA ŠORGO: Iz znatiželje.

ANAMARIJA GUZIJAN: Da vidim kako radi nas Sabor i da steknem novo iskustvo.

  1. Kako ste se pripremali za simuliranu sjednicu?

ALESIA:  Pripremali smo se tako da smo u školi prolazili kroz Zakon o mirenju, proučavali smo ga i kod kuće te pisali sastave o tome što bi trebalo izmijeniti.

PETRA: Proučavala sam zakone vezane za mirenje.

ANAMARIJA: Napisali smo amandmane, istražili način rada, pogledali snimke prošlih sjednica i proučili zakon.

  1. Na koji članak ste se orijentirali, zašto?

PETRA: 7 članak. Zato jer mi se on nije sviđao i smatrala sam da ga se treba promijeniti.

ANAMARIJA: Na članak 20. (Troškovi) jer mi se nije činio pravedan.

  1. Je li vam bilo teško osmisliti i naći nedostatke u zakonu i sastavit govor?

ALESIA: Bilo je podosta teško sastaviti novi izgled članka i koristiti se sa stručnim vokabularom.

PETRA: Bilo je dosta teško.

ANAMARIJA: Najteže je bilo provuci se kroz pravni žargon, sastaviti govor nije bilo pretjerano zahtjevno.

  1. Kakvo je vaš mišljenje o zakonu o mirenje, o kojem se raspravljalo na simuliranoj sjednici?

ALESIA: Zakon o mirenju je po mom mišljenju podosta bitan, zato sto rješava svađe i razmirice na miran način.

PETRA: Mislim da je zakon koji smo mi donijeli na simuliranoj sjednici puno bolji nego sadašnji.

ANAMARIJA: Mislim da bi mogao biti vrlo koristan javnosti kad bi ona bila bolje informirana o njemu.

  1. Kakav je osjećaj sjediti u saborskoj stolici?

ALESIA: Sjedeći u saborskoj stolici osjećala sam se odraslije i ozbiljnije.

PETRA: Pomalo čudno.

ANAMARIJA: Vrlo udoban.

  1. Kakav je osjećaj držati govor u Saboru?

ANAMARIJA: Bilo je zabavno, nije bilo toliko strašno.

  1. Jeste li promijenili mišljenje o Saboru ili o nekim zastupnicima?

ALESIA: Prije prisustvovanja na saborskoj sjednici nisam bila previše upoznata s radom Sabora i saborskim zastupnicima pa iskreno nemam neko mišljenje o njima.

PETRA: Do ove sjednice nisam imala neko posebno mišljenje o Saboru i njegovim zastupnicima. Sada mislim da je njihov posao izuzetno važan za državu jer ipak oni odlučuju i donose zakone kojih se mi trebamo držati u budućnosti.

ANAMARIJA: Nisam.

  1. Je li Sabor ispunio vaša očekivanja?

ALESIA: Mislila sam da će sama zgrada bit veća i dvorana u kojoj smo slušali sjednicu također, međutim sve u svemu bilo je OK.

PETRA: Uglavnom osim dvorane, očekivala sam veći.

ANAMARIJA: Očekivala sam da će glavna dvorana biti veća.

  1. Dojmovi/ atmosfera u saboru?

ALESIA: Atmosfera u saboru bila je dosta ozbiljna, ali na neki način i opuštena. Sve u svemu, bilo je super.

ANAMARIJA: Bilo je zanimljivo, možda pomalo dosadno pred kraj. Najzanimljiviji dio mi je bio elektroničko glasanje.

  1. Jeste li nešto novo naučili?

ALESIA: Jesam. Upoznala sam se sa načinom rada saborskih zastupnika, naučili smo nešto o Zakonu o mirenju te smo imali priliku biti saborski zastupnici na jedan dan.

PETRA: Naučila sam nekoliko korisnih citata.

ANAMARIJA: Kako ide postupak donošenja zakona.

  1. Da li bi voljeli ponovit iskustvo?

ALESIA: Željela bih ponoviti.

PETRA: Svakako.

ANAMARIJA: Možda, bilo je to dobro iskustvo, ali i pomalo zamorno.

  1. Biste li se voljeli raditi u saboru u budućnosti?

ALESIA: Iskreno, ne bih željela raditi u saboru jer mislim da ima nekakvih radnih mjesta u budućnosti koja bi meni bolje odgovarala.

PETRA: Nikad se ne zna. Za sad nemam to u cilju.

ANAMARIJA: Ne, bilo bi mi dosadno.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju