preskoči na sadržaj

Srednja škola Buzet

Login
Godišnji foto natječaj "Matematika svuda oko nas"

Fotografijom do nagrade!
Natječaj je otvoren do 01.3.2018.

Podijeli s nama što je zabilježila tvoja kamera, poveži to s nekim dijelom gradiva iz matematike (uvjeti: ime i prezime; mjesto fotografiranja; objašnjenje s kojim dijelom gradiva iz matematike povezuješ svoju fotografiju). Fotografije slati na
ssbuzet-foto2017@net.hr
Sve fotografije objavljivati će se na web stranici i facebook stranici škole, a isto tako će biti izložene i na danima otvorenih vrata škole.

Za sve informacije javiti se prof. Salkanović ili prof Kosanović!

  

 

Kalendar
« Studeni 2017 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
30 31 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
Prikazani događaji

Meteorološka postaja

Brojač posjeta
Ispis statistike od 30. 6. 2016.

Ukupno: 55357

 

Vijesti
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
Posjet članova Kazališnog studija
Autor: Irina Kosanović, 3. 4. 2017.

„Pokaži mi i naučit ću“  slogan je prema kojem se danas nastoji predavati jer se smatra najdjelotvornijim načinom usvajanja gradiva. No, kako pokazati nekome ono što se zbivalo u 18. stoljeću?  Kako prikazati buđenje razuma koji je sve stavio pod povećalo, propitujući i kritizirajući sve što se dotada samo prihvaćalo? 


Lektire su „kruhovi sa sedam kora“ koje izgube sav smisao dok dođemo do kraja, a sama je priča često suhoparna. Ono što je već stoljećima bio prozor u druge svjetove jest gluma. Samo gluma može s takvom lakoćom, a opet vjerodostojnošću ispričati toliko različitih priča i poslati toliko snažnih poruka. Sjetite se svih filmova ili serija koje ste pogledali ili radiodrama koje ste poslušali te ste odjednom shvatili ono što je u udžbeniku izgledalo tako besmisleno, a cijela vas je ta priča čak i dirnula. To je zato što gluma u tekst uvodi svoj najvažniji element – emocije.

Članovi Kazališnog studija, umjetničke organizacije  iz Rijeke, odlučili su učenicima diljem Hrvatske glumom približiti  povijest, fokusirajući se upravo na povijest njihove djelatnosti – drame i kazališta. Jedan od njihovih glavnih projekata zove se ALL THE WORLD'S A STAGE, a uz Shakespearea i Marina Držića poznate autore  renesansne epohe, oživjeli su commediu dell'arte , barok te naposljetku klasicizam i glasovitog komediografa Jeana-Baptistea Poquelina Molièrea. Autori i izvođači su akademski glumci Darko Kavain i Nerma Kreso-Kavain.

Klasicizam je jedno od najzahvalnijih razdoblja ako govorimo o povijesti kazališta jer se od svih umjetničkih pravaca ono najviše nadogradilo i promijenilo. Prvo smo čuli o tom razdoblju općenito i prisjetili se njegovih najznačajnijih djela, tragedija, te najpoznatijih autora Corneillea i Racinea. Prvi smo put imali priliku pogledati izvedbu farse. „Muž papučar“ i „žena zmaj“ nasmijali su nas svojim bračnim raspravama, ali i šokirali neočekivanim završetkom kada on odbija spasiti svoju ženu iz kotla punog kiseline jer mu to nije na popisu dužnosti.

Čak i dramski tekstovi koji su bili zanemareni u klasicizmu, poput komedije, doživjeli su procvat. Naučili smo da je Molière unaprijedio klasicističku komediju koliko i Plaut antičku te je ostali dio  edukativne predstave posvećen njemu i njegovim djelima. Posebno mi se svidjelo što se odrekao svega i dugo živio na ivici samo da bi se bavio kazalištem koje je volio od djetinjstva. Zbog sugestivne izvedbe „Škole za žene“ i uvoda u kojemu je Darko Kavain pričao o novonastalom sloju „bogataša preko noći“ sada imam jasniju sliku o društvu koje je Molière tako vješto ismijavao.

Ovakvi su projekti veoma korisni i mnogo sam naučila, a sigurna sam da će mi to ostati u glavi mnogo duže nego kad učim iz udžbenika. Uključivanje učenika u  izvedbu „Umišljenog bolesnika“ pridonosi kvaliteti programa, a svi su se odlično snašli. Jedina je zamjerka koju nalazim je da su trebali uključiti više glumačkih interpretacija upravo zbog jedinstvene moći koju gluma posjeduje da nas „uvuče“ u vrijeme i mjesto radnje.


Ela Pahor, 3. g  





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju